Od arheoloških nalazišta, posebno je značajan lokalitet Mekote koji je pripadao kasnom bronzanom dobu i halštatu, u rasponu od VIII vijeka stare ere do početka nove ere. Iskopavanja na ovom lokalitetu su vršena 80-ih godina prošlog vijeka, prilikom čega je otkriveno 389 grobova sa preko 1500 različitih grobnih nalaza od bronze, keramike, jantara, kože i željeza. Posebno su značajni ostaci kompletnog rudarsko-metalurškog pogona u dolini riječice Japre, jer se od japranskog željeza izrađivalo oružje za rimske legije u Panoniji-koplja, mačevi, štitovi, kacige i sl.
Od spomenika kulture, najznačajniji su sakralni objekti: crkve i džamije, te nekoliko starih građevina, od kojih se najviše ističu stara gradska vijećnica i biblioteka, zatim spomenici iz prošlosti i savremena arhitektonska ostvarenja.
Stara gradska vijećnica – sagrađena 1888. godine u pseudomavarskom stilu. Zgrada je karakterističan primjerak svoje epohe – odnosno perioda austro-ugarske okupacije ovog područja. Bez obzira na njene relativno male gabarite, zbog svoje dekorativnosti i upečatljivosti, ona se ubraja u red najskladnijih objekata na cijelom prostoru BiH. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je 2006. godine u Sarajevu, donijela Odluku kojom se Istorijska građevina – Vijećnica u Novom Gradu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Danas se u zgradi Stare gradske vijećnice nalazi Muzej i Turistička organizacija opštine Novi Grad.

U muzeju se čuva zbirka Milana Karanovića, poznatog etnologa koji je svoj život posvetio proučavanju običaja i kulture Bosanske krajine.

Jedan od najvrijednijih predmeta koji se nalazi u muzeju je fototipsko izdanje Miroslavljevog jevanđelja, najznačajnijeg ćiriličnog spomenika južnoslovenske pismenosti iz 12. vijeka. Fototipska izdanja, odnosno kopije izrađene su 1897. godine.

Narodna biblioteka Novi Grad je najstarija kulturna institucija u gradu. Naime, u biblioteci se čuvaju stare i vrijedne knjige sa pečatom Srpske čitaonice iz 1899. godine. Zgrada u kojoj je smještena biblioteka odlikuje se dekorativnom arhitekturom iz perioda austrougarske vladavine, i kao takva izuzetan je turistički potencijal grada. Pored svakodnevnog rada sa čitaocima, blioteka organizuje književne večeri, promocije knjiga, izložbe posvećene znamenitim ličnostima, te aktivno učestvuje na promovisanju svih kulturnih dešavanje u opštini Novi Grad.

Prve kulturno-istorijske institucije na ovom području su Pjevačko Društvo „Krajišnik“ (1873.), Čitaonica, Činovnička čitaonica i druge. Prva društva koja su se bavila kulturnim radom bila su: Žensko dobrotvorno društvo, Soko i Seljačka spora. Danas taj rad objedinjuje „Kulturno obrazovni centar” Novi Grad u čijem sastavu su Radnički univerzitet, Dom kulture, Muzej i bioskop.

Kulturno umjetničko Društvo „UNA“ Novi Grad osnovano je krajem 2007. godine. Nastalo je iz „folklorne sekcije“ Javne ustanove Kulturno-obrazovni centar Novi Grad, koja je radila od 2003. godine. Društvo danas broji oko 120 članova, raspoređenih u više sekcija: folklorna, muzička-ansambl, izvorna muška pjevačka grupa, ženska vokalna, te odnedavno i hor. Nastupali su na više festivala od kojih se izdvajaju: Beograd, Gruža, Kikinda (Banatsko Veliko Selo), Slovenija (Hrastnik), Mrkonjić Grad, Čelinac, Ribnik, Dvor na Uni, Kostajnica.

Galerija – javna ustanova kulturno-obrazovni centar Novi Grad je osnovana 1996. godine na Skupštini opštine Novi Grad spajanjem Zavičajnog muzeja, Narodne biblioteke, Doma kulture i Radničkog univerziteta. U Galeriji je stalna postavka legata Stojana Ćelića. Galerija posjeduje zbirku Likovne kolonije Rakani. Značajne su godišnje izložbe, kao što su Likovna kolonija Rakani, te izložbe pojedinih umjetnika npr. B. Karanovića, S. Vidovića, M. Dodiga, S. Stupara, M. Drljače i drugih. Od izdavačke djelatnosti značajan je katalog legata Stojana Ćelića, te godišnji katalozi LK Rakani.

Print